Zakoračili smo u novu lovnu godinu prvog dana aprila a uskoro počinje i lovna sezona na atraktivnu divljač – srneću divljač 15. aprila.
Lovački savez Srbije ove godine slavi 125 godina postojanja i broji više od 81.000 lovaca, svi oni odgovorni su prema lovištima i zahvaljujući njihovim aktivnostima imamo dobre rezultate kada je porast broja jedinki negovane divljači u pitanju, kaže Bratislav Ćirković, predsednik Lovačkog saveza Srbije.
Često na udaru zaštitara, koji promovišu zabranu lova, lovci svakodnevno brinu o lovištima a to se kažu oni nikada i ne spominje.
„O tome da mi ne brinemo o životinjama često govore ljudi koji nemaju najbolju predstavu o tome šta je lovstvo. Lovstvo predstavlja multidisciplinarnu nauku koja se sastoji od veterine, šumarstva, biologije i volonterskog rada. Gazdovanje lovištem je jedna težnja i skup niza mera koji dovodi do optimalnog broja divljači. To nije samo prihrana divljači, iznošenje medikamenata i izgradnja solišta, već je to čitav niz mera koje mi svakodnevno obavljamo i zato i imamo porast broja nekih jedinki“, kaže Ćirković.
Lovstvo je neizostavni element u prirodi i na tom stanovištu lovci grade i razvijaju lovstvo.
Neke zemlje u okruženju prednjače kada je lovni turizam u pitanju, Srbija krupnim koracima grabi napred jer u komšiluku ima dobar primer za to a to je Mađarska koja je u lovnom turizmu ispred svih.
„U poslednjoj deceniji, naročito poslednjih godina velika su i značajna ulaganja u srpska lovišta. Ja ću napomenuti reintrodukciju jelena gde smo naselili preko 200 jedinki na područima od Tare, preko Užica i Kopaonika i idemo ka Staroj planini. Radi se puno i na zaštiti i naseljavanja Poljske jarebice, koja je brend Srbije u svetu. Srneća divljač je u izuzetno velikom porastu, a trenutno radimo na razvoju i negovanju trofejne strukture ove divljači i njenom poboljšanju. Pored redovnih problema na lovištima imamo i veliki problem kod primene hemikalija pri obradi zemljišta, gde nam neke vrste stradaju“, kaže predsednik LSS.
Veliki broj lutalica pasa i mačaka, stvara i velike probleme u lovištima.
„Velika populacija pasa i mačaka lutalica u proirodi donose veliku štetu na gajenu divljač. Dešava nam se da dobijemo hibride – a to je ekološko zagađenje prirode. Dolazi do ukrštanja pasa, šakala, vukova a tu je i ukrštanje divljih i pitomih mačaka. Ovome moramo da stanemo na put, jer moramo da usaglasimo dva zakona, a to su Zakon o dobrobiti životinja i Zakon o divljači, tu se trudimo da promenimo neke stavove“, siguran je Ćirković
Lovstvo drži balans u lovištima i da nije lovaca divljač ne bi mogla sama da opstane u ovim okolnostima, tvrdi Ćirković.
„Imamo još puno posla da uradimo za srpsko lovstvo. Trudimo se da utičemo na izmene pravilnika o štetama divljači u saobraćaju jer tu trpimo velike gubitke, težimo i da zaštitimo poljoprivredne kulture. Dobri rezultati koji pokazuju povećanje broja jelenske divljači, povećanje srneće divljači uz povećanje populacije fazana dok imamo i porast zečije populacije, mogu da se nastave uz smanjenje predatorske vrste i smanjenje upotrebe pesticida u poljoprivredi. To su samo neke od narednih smernica koje pratimo“, završava Ćirković.
Pročitajte još priča iz rubrike LOVSTVO.
U toku! POSTAVLJANJE SIGNALIZACIJE za divljač – Da se sačuva što više jedinki