Planina Talambas: Bezdan dubine oko 70 metara često obilaze speleolozi

Instalirajte iOS ili Android aplikaciju Srbija Vesti

Foto: Miroslav Dokman
Podelite vest

Planina Talambas prostire se između Suve planine i Ruja, sa Suvom planinom takoreći se dodiruje u ataru sela Ljuberađa, u opštini Babušnica, tek ih reka Lužnica razdvaja.

Grad Niš se, recimo, velikim delom vode za piće snabdeva sa planine Talambas, zato što su izvori u Ljuberađi što na Suvoj planini, što na Talambasu.

Foto: Miroslav Dokman

Od Ruja, kojemu je po poreklu i geološkim i reljefnim karakteristikama znatno sličnija, razdvojena je dolinom u kojoj se nalaze sela Berin izvor i Rakita, i tok Rakitske reke. Kao i Ruj, i kao i većina planina na Balkanskom poluostrvu, i Talambas je šumovita planina, sa blagim padinama, sa pašnjacima i bujnom vegetacijom. Suva planina je, pak, znatno oštrija, građena je od oštrih stena, ima na njoj čak i krečnjačkog reljefa.

Talambas se prostire u pravcu istok – zapad, od sela Preseka, do sela Svođe i Sastav reka, i u pravcu jug – sever, od sela Rakita i Berin izvor, do sela Ljuberađa i Berduj. Na istoku, njen prvi sused je Stolska planina, koja najvećim delom pripada Lužničkoj kotlini, ali dalje, istočnije od najvišeg vrha Rnjos (1274 m), Stolska planina zalazi u Zvonački kraj. Postoji i selo čiji atar se nalazi i na Stolskoj planini i na Talambas planini, a to je Studena. Već selo Strelac (ili „Strelc“ – bez slova „a“, kako izgovaraju Lužničani), je u celini na Talambasu.

Foto: Miroslav Dokman

Kako je i zašto planina dobila ime po muzičkom instrumentu, tradicionalnim udaraljkama, nije poznato. Najviši vrhovi Talambasa su Crni vrh (1463 m), Gnoj (1406 m), Prosečeni kamen (1392 m), Berinska čuka (1379 m) i Presečka čuka (1306 m). Negde na sredini venca, na pola puta između sela Preseka i sela Berduj, nalazi se i vrh Talambas (1258 m).

Foto: Miroslav Dokman

Venac Talambasa, sa juga, oivičava Lužničku kotlinu, odvaja je od Zvonačkog kraja. Zato se uočava i razlika u govoru i običaju stanovnika opštine Babušnica do sela Preseka, i dalje prema selima koja ne spadaju u Lužniku kotlinu, a to su Našuškovica, Berin izvor, Zvonce, Rakita i Vuči Del.

Foto: Miroslav Dokman

Preko Talambasa se Lužnica i opština Babušnica najviše približavaju crnotravskom i vlasinskom kraju. Na zapadu, najbliža planina Talambasu je planina Tumba, preko koje prolazi grania opština Babušnica i Crna Trava, a između Talambasa i Tumbe, u dolini je selo Crvena jabuka.

Foto: Miroslav Dokman

Neke podele – fizičko-geografske, vide se na Talambasu. Neke druge podele, adminstrativne, političke, itekako su uticale na život meštana na Talambasu, Lužnici i Zvonačkom kraju zadnjih vek i po…

Foto: Miroslav Dokman

Da bismo shvatili sve te podele, treba otići u selo Preseka. Kao što i sam naziv sela govori, oko ovog sela se nešto seče, deli. Najpre, vodotokovi. Selo Preseka se nalazi na najvišoj tački puta Babušnica – Zvonce, na skoro 900 metara nadmorske visine. Ovde su uvek vodili nekakvi putevi. Iz pravca Babušnice, uspon ka Preseki je dug, neprestan, sa par veoma izraženih serpentina. Iz pravca Zvonca i Našuškovice, Preseka je znatno bliža, ali je uspon do nje zbog te blizine i izraženij. Otud i naši planinari nikako nisu mogli da doputuju u Preseku po zavejanom putu, čak i da su otišli obilaznim putem preko Sukova i Poganova. Zbog svog položaja na visini, selo Preseka je mesto iz koga se, prema severu, potoci slivaju ka reci Lužnici, a na jugu – prema Rakitskoj reci, Blatašnici i Jermi. Naravno, svi ovi tokovi deo su Crnomorskog sliva, ali je Preseka mesto gde se oni strogo dele i usmeravaju ka većim tokovima koji će ih sprovesti, u konačnici, prema Južnoj Moravi.

Foto: Miroslav Dokman

Od Berlinskog kongresa 1878.godine do razgraničenja Sent Nejskim sporazumom 1919.godine, po sredini sela Preseka i samim vencem Talambasa, bila je ucrtana granica između Kneževine, a kasnije Kraljevine Srbije, i Kneževine, a kasnije Carevine Bugarske. Na Talambasu i dalje ima ostataka rovova iz drugog balkanskog rata i prvog svetskog rata. Ovde je, zbog graničnog područja, bila i linija dejstava u oba ova sukoba. Takođe, na samom vrhu Talambas, postoji očuvan spomenik, u čast partizanskih boraca iz Lužnice, Crne Trave i Vranja, koji su se ovde borili protiv bugarskih snaga od 1941-1944.godine.

Foto: Miroslav Dokman

Za planinare, Talambas je pogodan za uspon tokom cele godine. U okviru projekta Turističke organizacije opštine Babušnica – „Planinskim stazama Lužnice“ kojim je bilo predviđeno uređivanje devet planinarskh staza na svim planinama u opštini Babušnica (Ruj, Talambas, Suva planina, Stolska planina i Šljivovička planina), vodiči i članovi Planinarskog kluba „Ruj 1706“ uredili su i obeležili najpopularniju stazu na Talambasu – kružnu stazu koja počinje i završava se u selu Preseka. Ova staza dugačka je 15 kilometara. Najpre se odlazi do velike raskrsnice iznad Preseke, na kojoj, kao svedok davnih vremena, stoji kabina kamiona. Odavde se skreće desno, širokom stazom, i najpre zaobilazi vrh Presečka čuka, da bi se onda na njega izvršio lagan uspon.

Foto: Miroslav Dokman

Vrlo blizu samog vrha, visokog 1306 metara, nalazi se i bezdan, dubine oko 70 metara, koji često obilaze speleolozi. A Lužničani, za Presečku čuku kažu da je jedan od najlepših vidikovaca u Lužničkom kraju, odakle se vidi i panorama Babušnice. Dalje se od Presečke čuke ide širokom stazom ka najvišem delu Talambasa, ali se pre uspona na Crni vrh može uživati u još dva prizora. Najpre, da se blago skrene sa staze i popne na vrhove Prosečeni kamen i Berinska čuka, sa kojih se lepo vidi planina Ruj, selo Rakita i Zvonački kraj, kanjon reke Jerme, Vlaška planina, Greben planina. Potom da se planinari vrate na stazu ka Crnom vrhu, ali da zastanu na prevoju između Prosečenog kamena i Crnog vrha i posmatraju ceo masiv Ruja, sa oštrim Rakitskim kamenom i Vetrenom i zaobljenim vrhom Ruj.

U blizini, u produžetku Ruja je i planina Rudina, koja se takođe jasno uočava. Izlazak na Crni vrh od ovog mesta neće predstavljati teškoću. Sa jedne strane je Crni vrh okružen šumom, ali sa druge strane, vidik se otvara ka Ruju, Vitoši, pa čak i Rili i Pirinu! Kada planinari već dođu na Crni vrh, valja otići i do obližnjeg vrha Gnoj, do koga se stiže za manje od pola sata. Sa ovog vrha se lepo mogu videti vlasinske planine – Tumba, Gramada i Vardenik. Od Gnoja, staza za povratak u Preseku je nešto drugačija u odnosu na stazu koja nas je do vrhova dovela, i ide se drugim obodom doline, svojevrsnim prstenom oko vrhova i bezdana Talambasa.

Postoji i mogućnost uspona na Crni vrh iz sela Rakita, uz Rakitsku reku, preko farme ovaca. Kada se planinari penju na Ruj, svakog juna meseca, u okviru velikog međunarodnog uspona, sa pojate iznad Rakite izvanredno se vide vrhovi Talambasa, a pažnju privalače i velike, široke, bele, prizemne zgrade – to je upravo ovčarnik iznad Rakite. Planinari će, ipak, više voleti stazu od Preseke, zato što je raznovrsnija i sadržajnija u odnosu na takođe sasvim laganu stazu koja ka Crnom vrhu vodi od Rakite.

The gallery was not found!

Tagovi

Povezane vesti:

Subscribe
Notify of
guest
0 Коментари
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x